Manja slova Veća slova RSS

 Moj kutak

Newsletter Prijava za newsletter
>

Predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o lukama

Predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o lukama
Datum objave: 13.12.2018 13:57 | Autor: MSP

Ispis Štampaj stranicu


Generalni direktor Direktorata za pomorski saobraćaj u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, Vladan Radonjić, kazao je na današnjoj pres konferenciji povodom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o lukama da je intezivni razvoj nautičkog turizma u Crnoj Gori u značajnoj mjeri je prevazišao odredbe važećeg Zakona o lukama i njegovih poslednjih izmjena i dopuna iz juna 2013. godine.

Sve učestalija  je i posjeta brodova na kružnim putovanjima, sagrađene su nove luke nautičkog turizma – marine, i iz godine u godinu se povećava broj plovnih objekata koji Crnu Goru vide kao matičnu luku. Za potrebe kompletnog servisa stranih i domaćih jahti razvijaju se brodogradilišne luke, među njima već proglašena brodogradilišna luka Bonići Tivat i Brodogradilišna luka Bijela za koju je 30. novembra 2018. godine potpisan koncesioni ugovor.

U cilju jasnog odvajanja već postojećih marina od novoizgrađenih marina koje isključivo služe kao luke nautičkog turizma, uvodi se termin „gradska luka“, kazao je Radonjić.

"Novonastale marine i one koje tek to treba da postanu u mnogome se razlikuju od marina koje već duži niz godina postoje na crnogorskom primorju i koje se, kako tada tako i danas, koriste u najvećoj mjeri za potrebe lokalnog stanovništva. Upravo iz tog razloga Predlogom zakona o izmjenama i dopunama zakona o lukama predlažemo uvođenje novog termina „gradske luke“ koja će se prvenstveno koristiti za potrebe komunalnih vezova. Svakako, ova luka neće biti isključivo korištena za komunalne vezove već će se značajan dio njenog kapaciteta moći koristiti i u komercijalne svrhe. Ukoliko koncesionar gradske luke preuzme korišćenje cijelog lučkog područja imaće pravo slobodnog formiranja cijena lučkih usluga za komercijalne vezove na tom području, dok će za maksimalni iznos naknade za lučke usluge za komunalne vezove tražiti odobrenje od Pravnog lica, ukoliko je riječ o luci od lokalnog značaja, ili Organa uprave ukoliko je riječ o luci od nacionalnog značaja", istakao je Radonjić.

Sa ciljem uspostavljanja bolje kontrole i upravljanja, Predlogom zakona precizirane su nadležnosti upravljača i stvorene dodatne obaveze koncesionara ili privrednog društva koje ima zaključen ugovor o korišćenju luke ili dijela luke.

"U definicijama, a i kroz sam tekst zakona jasno je definisan pojam Operativne obale i komercijalnih vezova. Najbolji primjer razlike između Operativne obale i komercijalnih vezova ogleda se u trenutnoj aktivnosti plovnog objekta registrovanog za prevoz putnika ili za privredni ribolov. Zavisno od trenutne aktivnosti plovnog objekta, isti za komercijalne aktivnosti(ukrcaj/iskrcaj putnika ili iskrcaj tereta – ulovljene ribe) mora koristiti tačno naznačenu Operativnu obalu u luci a kada je u fazi mirovanja (obično zimi) može koristiti komunalne ili komercijalne vezove na Privezištu. Takvu situaciju imamo i danas na terenu samo što nemamo jasno definisano područje luke koje je označeno kao Operativna obala i na kojem bi se, ubuduće, naplaćivala naknada za trenutno obavljanje komercijalnih djelatnosti, i dijela luke - Privezište na kojem postoje komercijalni i komunalni vezovi i drugačiji režim tarifiranja za duži boravak na vezu koji može biti komercijalni ili komunalni", naglasio je Radonjić..

Takođe, vezano za ovu aktivnost, U članu 4 predloga zakona koji mijenja član 9 važećeg zakona, u stavu 1 tačka 4, Organ uprave priprema plan prostorne organizacije luke koji donosi Vlada i u kome se za svaku luku precizno određuje dio koji je namijenjen za Privezište (ako je planiran u luci sa komercijalnim I komunalnim vezovima)  I dio namijenjen za Operativnu obalu.

"Da je zaista riječ o potrebi izrade plana i jasnoj definiciji podjele luke govori i
 situacija na terenu gdje luke mogu da imaju samo Operativnu obalu (primjer: Trgovačka luka Bar), mogu imati kombinaciju Operativne obale i Privezišta sa komunalnim i komercijalnim vezovima (Luka Kotor, luka Herceg Novi – gradska luka Škver, Marina Bar, Marina Budva), kao i luku koja isključivo služi kao privezište za vezivanje plovnih objekata za duži boravak na komercijalnim vezovima (Porto Montenegro, Luštica Bay,…), pa to treba jasno i definisati", naveo je Radonjić.

Takođe, predlog zakona uvodi definiciju lučkog područja i u članu 8 predloga zakona kojim se mijenja član 26a važećeg zakona, stvara obavezu utvrđivanja prostornih granica lučkog područja i sidrišta luke na predlog Organa uprave odnosno Pravnog lica u skladu sa planskim dokumentom kojim se definiše obalno područje.

Podzakonski propis o granicama lučkog područja i sidrišta luke potrebno je donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.


Ministarstvo saobraćaja i pomorstva